Povremeno gladovanje - koristi i rizici za zdravlje
Sve što treba da znate o povremenom gladovanju - da li je zdravo, kako utiče na organizam i koliko dugo treba gladovati za optimalne benefite.
Šta se dešava u organizmu tokom gladovanja?
Organizam se hrani namirnicama koje unosimo u redovnoj ishrani. Međutim, ako ne unosimo hranu u roku od tri dana, organizam počinje da sagoreva sve ostatke unetih namirnica. U tom momentu počinje nešto fenomenalno - organizam prelazi na korišćenje sopstvenih tkiva kao izvora energije.
Tokom ovog procesa, organizam savršeno prioritizuje šta će da "vari" - prvo sagoreva sve loše, bolesne ćelije, tumore i odumrle delove. Ovo predstavlja prirodan metod podmlađivanja bez lekova, uz samo malo volje i odricanja. Vitalni organi kao što su mozak, srce i žlezde sa unutrašnjim lučenjem ostaju potpuno zaštićeni tokom ovog procesa.
Kako gladovanje utiče na regeneraciju ćelija?
Možda zvuči neverovatno, ali tokom gladovanja u organizmu se podstiče izgradnja novih ćelija. Ovo se dešava zahvaljujući proteinima koji se neprestano razgrađuju i nadograđuju. Aminokiseline, gradivne jedinice proteina, koje se oslobađaju iz razgrađenih ćelija, ponovo se koriste za izgradnju novih, zdravih ćelija.
Različiti stavovi o gladovanju
Postoje različiti stavovi o uticaju gladovanja na zdravlje:
Pristalice gladovanja ističu sledeće benefite:
- Smanjenje visokog krvnog pritiska
- Osećaj pokretljivosti i povećanog tonusa mišića
- Poboljšanje metabolizma, posebno kod gojaznih osoba
- Efikasnije izbacivanje štetnih supstanci iz organizma
- Smanjenje upalnih procesa u telu
Skeptici ističu potencijalne rizike:
- Stres za organizam, posebno za endokrini sistem
- Rizik od aktiviranja pritajenih infekcija ili parazita
- Mogućnost pada imuniteta
- Problemi sa želučanom kiselinom koja može da ošteti sluzokožu
- Gubitak mišićne mase umesto masnih naslaga
Intermitentni post kao alternativa
Mnogi zagovornici umerenog pristupa preporučuju intermitentni post (periodično gladovanje) kao kompromisno rešenje. Najpopularniji modeli uključuju:
- 16/8 metod - 16 sati bez hrane, 8 sati za obroke
- 5:2 metod - 5 dana normalne ishrane, 2 dana smanjene kalorije
- Jedan obrok dnevno (OMAD)
Korisnici koji praktikuju intermitentni post izveštavaju o pozitivnim efektima kao što su gubitak kilograma, povećana energija i bolja koncentracija.
Šećerno gladovanje - šta je to?
Jedna varijanta koja se pominje je tzv. "šećerno gladovanje", odnosno eliminisanje šećera i ugljenih hidrata iz ishrane na određeni period. Ovo može trajati od mesec dana do dva meseca, nakon čega mnogi primećuju značajno poboljšanje zdravstvenog stanja.
Religijski postovi i zdravlje
U religijskim tradicijama postoji dugogodišnja praksa posta. Međutim, važno je napraviti razliku između:
- Strogog gladovanja (samo voda)
- Posta koji uključuje određenu posnu hranu
Neki kritičari ističu da suvremena praksa posta, posebno u nekim kulturama, može biti kontraproduktivna za zdravlje zbog prekomernog unosa jednostavnih ugljenih hidrata i šećera u obliku testenina, hleba i slatkih poslastica.
Zaključak - umerenost je ključ
Iako postoje argumenti i za i protiv gladovanja, većina stručnjaka se slaže da je umerenost ključna. Ekstremno gladovanje može biti štetno, dok kratki periodi uzdržavanja od hrane ili smanjenje broja obroka mogu doneti određene benefite.
Pre nego što započnete bilo kakav program gladovanja ili posta, savetuje se konsultacija sa lekarom, posebno ako imate hronične bolesti ili zdravstvene probleme.